Ivan Standl i Zagreb voljeli su se javno
O djelu
Među najstarije ostavštine Zbirke fotografske dokumentacije Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija - između ostalog sljednice dijela dokumentarne spomeničke građe Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU) i Arheološkog odjela Narodnog muzeja - ubraja se fotografska ostavština Ivana Standla.
Vremenski dugo te kulturološkim prinosom izuzetno djelovanje praškog i srednjoeuropskog svjetlopisca Ivana Standla u zagrebačkoj sredini, ostavilo je svijetao i neizbrisiv trag ne samo u zagrebačkom društvu druge polovice 19. stoljeća već i u povijesti nacionalne fotografije i kulture općenito. Standlov zagrebački fotografski opus svjedoči da se njegov autor istovremeno dokazao i kao atelijerski fotograf portretist i kao baštinski fotograf u pleneru. Od samog početka zagrebačkog djelovanja Standl je predano snimao pojedinačne i skupne portrete uglednih Zagrepčana, osiguravajući si time egzistenciju, i posljedično, promećući se u jednog od najplodnijih zagrebačkih portretista. Prema mišljenju Nade Grčević, Standlovi su portreti, zahvaljujući konstantnoj tehničkoj dotjeranosti bili iznad prosjeka onodobne zagrebačke fotografije, premda nisu uspjeli doseći Pommerovu izvrsnost u psihologizaciji likova. S obzirom na činjenicu da je Fototeka Ministarstva kulture i medija isključivo baštinska, odnosno spomenička fotozbirka vođena po principu naselja, abecednim redom, u njoj je portretistika tek sporadično zastupljena i to u vidu portreta konzervatora i drugih kulturnih djelatnika, kao i njihovih prikaza na pojedinim terenskim radnim zadatcima. U Fototeci kulturne baštine Ministarstva zastupljena su tek dva Standlova portreta, od kojih je jedan autoportret, a drugi portret njegove supruge Klementine, a oba su pak, kako je navedeno u fototečnim inventarnim knjigama, kopirana iz negativa Muzeja grada Zagreba 1943. godine.
Neovisno o atelijerskoj portretistici, moguće je također pratiti Standlov rad na snimanju kulturne baštine, kojemu, smatra također Grčević, pristupa s mnogo ljubavi i smisla. Čini se da se Standlov zaneseni baštinski rad dobrim dijelom napajao na zanosu i oduševljenju njegovih inicijatora, mahom eminentnih i dalekosežnih društveno-kulturnih osobnosti vremena, poput Augusta Šenoe, Franje Račkog i Ivana Kukuljevića Sakcinskog.
Govoreći o Standlovom izvan atelijerskom, baštinskom radu, valja započeti s njegovim angažmanom iz 1865., i potom iz 1869. godine, na snimanju Bašćanske ploče u Jurandvoru na otoku Krku, prethodno potaknutim zalaganjem Franje Račkog, prvog predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU). U razdoblju između ova dva fotodokumentiranja, točnije 1867. godine, Standl snima urbane vedute i kulturne krajolike Zagreba s prikazima Jurjevesi (staro ime parka Maksimira), ujedinivši ih u formi fotoalbuma, koji naposljetku posvećuje zagrebačkom nadbiskupu, kardinalu Jurju Hauliku.
Godinu dana kasnije, koncem 1868. godine, Standl najavljuje projekt u vidu artističko-književnog djela pod naslovom Fotografičke slike iz Dalmacije, Hrvatske, Slavonije i krajine vojničke, ovog puta pod patronatom Ivana Kukuljevića Sakcinskog i drugih naprednih kulturnjaka - Ivana Trnskog, Franje Račkog, Radoslava Lopašića, Adolfa Tkalčevića i Petra Matkovića. Iznimno vrijedne Standlove fotografske kolodijske ploče (negativi) načinjene u okviru istog projekta ubrajaju se, kao što je već u uvodu napomenuto, među najstariju fotografsku dokumentaciju Fototeke kulturne baštine Ministarstva kulture i medija.
Zamjetan je također njegov angažman, kako u pret-potresnim godinama, tako i kasnije u godinama potkraj života, na snimanju vrijednih predmeta iz Riznice zagrebačke katedrale.
Nakon razornog zagrebačkog potresa, Standl izdaje foto-dokumentaristički ciklus „Slike zagrebačkog potresa od 9. studenog 1880.“, pa potom, s odmakom od deset godina, prigodničarski album „Zagreb 1891.“, izrađen povodom Gospodarsko–šumarske izložbe u Zagrebu 1891. godine, te dva albuma pod imenom „Zagreb“ iz 1895. godine. Spomenuta, ali i ostala Standlova građa brižno se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, Muzeju grada Zagreba, Školskom muzeju u Zagrebu, sporadično u muzejima diljem zemlje, ali i Fototeci kulturne baštine Ministarstva kulture i medija.
Rezimirajmo: Standlova fotografska ostavština pod okriljem Konzervatorske službe sastoji se od ukupno sedamdeset i sedam snimaka. Među njima trideset je negativa na staklenim pločama (s pridruženim pozitivima), od kojih se dvadeset i dvije, kolodijske, odnose na znamenite stare povijesne hrvatske gradove, a osam, želatinskih, na predmete iz Riznice zagrebačke katedrale. U istom kontekstu fotografska ostavština Ivana Standla uključuje još četrdeset i dvije fotografije Zagreba (bez negativa), od čega sedamnaest fotografija donosi različite gradske vizure, a dvadeset i pet razrušenu graditeljsku baštinu nakon razornog potresa iz 1880. godine; preostale četiri fotografije odnose se na rizničke predmete snimljene prije potresa 1880. godine, a iz celuloidnih reproduciranih negativa razabire se da su im predlošci bili u međuvremenu zametnuti ili uništeni kolodijski negativi (2 fotografije) te autoportret i portret supruge Klementine (2 fotografije). Predmetna Standlova fotografska ostavština nastala je od fotografova dolaska u Zagreb 1864. godine do smrti 1897. godine. Standlove fotografije ubrajaju se ne samo među najstarije i najvrjednije fotografije u fundusu Fototeke kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, nego i hrvatske fotografije općenito.
Priredila: Sanja Grković
studeni 2022.
***
Napomena: prilog je pripremljen u sklopu stručnog rada, ali je s ciljem pojednostavljenja, obzirom na opću dostupnost, pročišćen od stručnih referenci i nadopuna.
Literatura i izvori:
Fototeka kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, fotografska ostavština Ivana Standla
Gojević, Robert: Standl/Šenoa/Gojević; Dani Augusta Šenoe, Zagreb, Kuća Šenoa, 2019.
Gojević, Robert, Jasmina Reis: Fotografija 19. stoljeća u Hrvatskoj - Ivan Standl ; mrežna stranica Fotografija 19. stoljeća u Hrvatskoj, 2017-2020.
https://www.robertgojevic.com/category/fotografija-devetnaestog-stoljeca/ivan-standl/
Gojević, Robert: Ivan Standl 1865/ Bašćanska ploča / nemoguća misija; mrežna stranica Fotografija 19. stoljeća u Hrvatskoj, 2020.
https://www.robertgojevic.com/ivan-standl-1865-bascanska-ploca-nemoguca-misija/
Gojević, Robert: Ivan Standl razbio aparat s pločama; Fotografija 19. stoljeća u Hrvatskoj, 2020.
https://www.robertgojevic.com/ivan-standl-razbio-aparat-s-plocama/
Grčević, Nada: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 5. 2022. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23207
Grčević, Nada: Fotografija devetnaestog stoljeća u Hrvatskoj. Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1981.
Gržina, Hrvoje: Ivan Standl – Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske i Slavonije – digitalno izdanje, Zagreb, 19. travnja 2012.
https://documen.site/download/fotografijske-slike-iz-dalmacije-hrvatske-i-slavonije_pdf
Gržina, Hrvoje: “Analiza sadržaja fotografija u sačuvanim primjercima prve hrvatske fotomonografije ‘Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske i Slavonije’.” Arhivski vjesnik br. 56 (2013): str. 123-143
Gržina, Hrvoje: “Album fotografija Jurjaves Ivana Standla, posvećen nadbiskupu Jurju Hauliku.” Tkalčić: Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije 17 (2013): str. 555-568.
Gržina, Hrvoje: „Nenadkriljeni zagtrebački fotograf“ – prilozi o životu i radu Ivana Standla. Arhivski vjesnik br. 61 (2018.): str. 103-125
Gržina, Hrvoje: „Velika fotografička sala“ i njezini vlasnici, upravitelji i zakupci: fragment povijesti zagrebačke fotografije 19. stoljeća. Historijski zbornik. God LXXIII (2020), br. 2, str. 263-281 (https://www.academia.edu/)
Gržina, Hrvoje: Sunčani kip; Hrvatski državni arhiv, 2022.
Horvat Levaj, Katarina / Kraševac, Irena: „Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica“ – konzervatorski elaborat za pet zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti stradalih u potresu iz ožujka 2020, Sv. 1, 62 str., mrežna stranica: https://www.ipu.hr/content/knjige/IPU_001_Palaca-HAZU_ISBN_978-953-7875-81-7.pdf, pristupljeno 31. svibnja 2022.
Hrvatski državni arhiv, HR-AHAZU-2, JAZU 1869-1870, arhivska kutija 21, spis br. 151 od 17. listopada 1870. godine
Izvješće Družtva za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu : za godinu 1893. i 1894. Zagreb: Tiskarski zavod Narodnih novina, 1895.
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti: “Izvodi iz zapisnika.” Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti br. 28 (1874): str. 191-205.
Lipovac, Marijan: Ivan Standl, fotograf zagrebačkih znamenitosti i potresa iz 1880. Portal za nacionalne manjine HR, mrežna stranica https://nacionalnemanjine.hr/ivan-standl-fotograf-zagrebackih-znamenitosti-i-potresa-iz-1880/, pristupljeno 1. lipnja 2022.
Maruševski, Olga: Društvo umjetnosti 1868. – 1879. – 1941. Iz zapisaka Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2005., 351 str.
Nacional, 8.9. 2019. - Senzacionalno otkriće: Šenoa je Standla iz Praga doveo u Zagreb https://www.nacional.hr/senzacionalno-otkrice-senoa-je-standla-iz-praga-doveo-u-zagreb/,
Obzor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 1. 6. 2022. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44664
Rački, Franjo: “Staro-hrvatski glagolski nadpis u crkvi sv. Lucije kod Baške na Krku.” Starine 7 (1875): str. 130-163.
Smokvina, Miljenko: „Ivan Standl – prvi fotograf Bašćanske ploče“; Zbornik radova sa znanstvenog skupa 900 godina Bašćanske ploče (1100-2000); ur. Petar Strčić, Krčki zbornik br. 42, god. 2000, str. 147-163 (str. 154).
Standl, Ivan: “Photo Album of the 1888 Earthquake in Zagreb.” U Földvári Books, pristupljeno 02.03.2018., https://www.foldvaribooks.com/pages/books/1080/ivan-standl/.
Szabo, Gjuro: “Altzagaber Meisterphotographen.” Morgenblatt 7, br. 352 (24. prosinca 1932): str. 9.
Tkalčić, Ivan Krstitelj: Prvostolna crkva zagrebačka nekoć i sada, Knjigotiskara Karla Albrechta, Zagreb, 1885.
Torbar, Josip: Izvješće o zagrebačkom potresu 9. studenoga 1880. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1882.
Vienac: God 1870, Br. 35
Župan, Dinko: Kulturni i intelektualni razvoj u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća
https://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/kulturni-i-intelektualni-razvoj-u-hrvatskoj-u-dugom-19-stoljecu-dinko-zupan.pdf
